Pčelinji otrov

Pčelinji otrov proizvode mlade pčele u prva dva tjedna života. Nakon što ga proizvedu otrov se nalazi na zatku pčele gdje ostaje do kraja njenog životnog ciklusa ili do situacije kad se pčela mora braniti pa ga preko žalca ispušta na neprijatelja. U vrećici - spremniku otrova se nalazi oko 0,3 do 0,5mg pčelinjeg otrova vrlo složenog kemijskog sastava.

Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčele, a osnovna mu je prirodna namjena štititi pčelu i njezinu zajednicu od neprijatelja. To je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkastog, kiselkastog okusa. U "Kuranu" je tekst o pčelinjem otrovu koji glasi: "Iz njihovih trbuha nastaje tekućina koja je medicina za ljude".

U pučkoj medicini primjenjuje se kao protureumatik, a novija istraživanja primjene pčelinjeg otrova u liječenju pokazuju da pčelinji otrov utječe na ublažavanje boli, sniženje krvnog tlaka, smanjenje kolestelora u krvi, povećanje radne sposobnosti i drugo.

Pčelinji otrov također štiti organizam od zaraznih bolesti, koristi se za liječenje upala zglobova, raznih neuralgija i akutnih upala krvnih žila. Posebno su opisana liječenja ubodima pčela. Pčelinji otrov i primjena pčelinjeg uboda je prihvaćeni dio osnovne medicine. Poznato je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od primjerice zmijskog otrova, međutim treba znati da zmijski otrov ugrizom zmije ulazi u tijelo u mnogo većim količinama. (ugriz poskoka npr. jednak je ubodu cca.:350 pčela)

Djelovanje visokih doza pčelinjeg otrova nije u potpunosti istraženo, ali se smatra da je od 300-400 uboda za prosječnog čovjeka smrtonosna doza. Treba uzeti u obzir da su to samo pretpostavke i stvarna smrtonosna doza uboda ovisi o mnogo faktora i ralikuje se od čovjeka do čovjeka. Kod ljudi koji su u svakodnevnom kontaktu sa pčelama - pčelarima, ispitivanjem je dokazano da nema patoloških promjena u organizmu nakon niza uboda. Dosadašnja saznanja o pčelinjem otrovu daju naslutiti da se radi o izuzetno vrijednom proizvodu pčelinje košnice o kojem će zasigurno biti još puno govora. Proizvodnja većih količina pčelinjeg otrova postala je moguća tek poslije otkrića da pčele reagiraju na slab udar struje ispuštanjem kapljice otrova.

Samo djelovanje otrova na ljude ovisi o nekoliko faktora poput: mjesta uboda, količine otrova koji se ubodom unese u organizam, osetljivosti organizma na pčelinji ubod. Pa tako kod nekih osoba može doći do vrlo teških posljedica čak i smrti, dok kod pojedinih ubod pčele rezultira slabijom reakcijom organizma od uboda komarca. Zabrinjavajući je svakako podatak da se u svijetu bilježi sve veći broj osoba koje su sklone raznim alergijama pa tako i na još uvijek u većini slučajeva bezopasan ubod medonosne pčele.